Inovacija menadžmenta

INSIGHTFUL PERSPECTIVE, ALWAYS

Što je zajedničko svakom dobrom storytellingu?

↳

U poslovnom svijetu njime se koriste nositelji položaja kada žele prenijeti vrijednosti vlastitih brendova. Njime se koriste kada komuniciraju strateška usmjerenja poput vizije, misije, ciljeva i temeljnih vrijednosti. Koriste ga mentori ili vođe timova koji žele nadahnuti svoje zaposlenike. Prodajno osoblje ga koristi kako bi privuklo ili zadržalo potencijalne kupce. Iako je njegova upotreba svakodnevna postoji razlika između dobro i loše ispričane priče. Tu razliku, tanku liniju između dobrog i lošeg nalazi se u načinu na koji je ono što želimo prenijeti strukturirano.

Storytelling je više od puke zabave. Njime se koristimo kada čitamo omiljenu knjigu, pratimo najdražu seriju ili prenosimo svakodnevne dogodovštine. Pomoću njega maštamo, povezujemo se sa svijetom ili od njega bježimo. U osnovnim oblicima postoje tri različite vrste storytellinga koje se najčešće koriste u društvenom prostoru. One su::

Realne- detaljno opisuju osobna i poslovna iskustva. Njima je osnovni cilj razvijanje odnosa s članovima tima.

Inspirativne- njima se pokušava motivirati, podići moral i prenijeti znanje. Ovakva vrsta priče, treba pratiti 3R pravilo. Biti pouzdana (reliable), uzbudljiva (riveting) i ponovljiva (repeatable). Kod osoba koje žele koristiti inspirativne priče u svojoj svakodnevnoj interakciji s okolinom preporuča se sljedeće:

  • Izgraditi vlastitu knjižnicu inspirativnih priča. Prepričavati primjere vlastitog iskustva. To mogu biti situacije koje su rezultirale dobrim ishodom. Priče u kojima ste pomogli nekome da postigne cilj ili slično. Inspiraciju možete potražiti u svakodnevnom okruženju. Preporuča se praćenje dnevnih motivacijskih poruka, slušanje podcasta i praćenje sličnog materijala iz kojeg se inspiracija može crpiti.

  • Pažljivo slušati. Odabir adekvatne priče za određenu situaciju može se jedino postići pažljivim slušanjem sugovornika, čitanjem između redaka i otvorenim razgovorom. Takav pristup olakšava odabir prikladne priče iz takozvane „knjižnice“ onda kada se želi podići motivacija i moral osoblja. Postavljanje pitanja poput „Kako si?“ i doista obraćanje pažnje na odgovor vaših sugovornika omogućava kvalitetnije povezivanje i podršku.

  • Personalizirati poruku. Podijeliti motivacijsku sportsku priču sa zaposlenikom koji ne prati sport neće ostaviti snažan dojam. Iz tog razloga važno je odabrati priču koja odgovara njihovim interesima kako bi im se priča mogla svidjeti.

  • Manje je više. Preporuča se pripaziti na vrijeme trajanje priče. Sažete i kraće obično se duže pamte. Inspirativna priča nije akademsko predavanje.

Informativne- komuniciraju informacije o poslu. Prenose činjenice o poslovanju i često pozivaju na organizacijsku akciju. One prenose informaciju kako bi se lakše shvatila hitnost zadatka i shvatio širi kontekst poslovanja. Dobar primjer daju reporteri koji su usavršili umjetnost prijenosa i ažuriranja informacija kroz oslanjanje kroz takozvani five W’s.

(1) Tko? (who), (2) Što? (what), (3) Gdje? (where), (4) Kada? (when), (5) Zašto (why)

Jedna od najvećih prednosti prenašanja naše poruke kroz anegdotski primjer priče jest taj što kod slušatelja ona ostavlja trajan dojam. Iza toga stoji znanstveni dokaz kognitivnog psihologa Jerome Brunera koji tvrdi da kvantitativni i kvalitativni podaci preneseni pričom 22 puta povećavaju vjerojatnost da će slušatelji zapamtiti ono što se pokušava prenijeti ovom metodom. S takvim dokazom nije teško razumjeti zašto se pripovijedanje priča nalazi se u arsenalu svake uspješne poslovne osobe. I ne samo to. U poslovnom svijetu koriste ga nositelji položaja kada žele prenijeti vrijednosti vlastitih brendova. Njime se koriste kada komuniciraju strateška usmjerenja poput vizije, misije, ciljeva i temeljnih vrijednosti. Koriste ga mentori ili vođe timova koji žele nadahnuti svoje zaposlenike. Prodajno osoblje ga koristi kako bi privuklo ili zadržalo potencijalne kupce. Iako je njegova upotreba svakodnevna postoji razlika između dobro i loše ispričane priče. Tu razliku, tanku liniju ne čini toliko kvaliteta priče koliko njena dosljedna struktura.

FREYTAGOVA PIRAMIDA

Ono što je zajedničko svakoj dobroj priči jest njena univerzalna struktura. Odnosno, ono što nazivamo Freytagova piramida. Njenu validnost potvrđuju mnogi znanstvenici, teoretičari i romanopisci. Freytagova piramida pričama daje jasan smjer od pet esencijalnih koraka koje valja slijediti.

IZLAGANJE- Ovo je čitateljev uvod u priču. Izlagatelj nudi pozadinske informacije kako bi publiku pripremio na priču. Ovaj dio uključuje predstavljanje glavnog lika (tko), okruženja (gdje) i okolnosti ili vremenskog razdoblja (kada)

AKCIJA U USPONU: Trenutak kada sukob počne jačati. Radnja u usponu počinje onim što se naziva potencijalnim incidentom. Pokretačkim događajem koji pokreče glavne ideje priče. Tada publika počinje vidjeti o čemu se zapravo radi u priči koja se pokušava prenijeti.

VRHUNAC: Ovo je najviša točka napetosti u priči, a često i točka u kojoj se isprepliću različiti zapleti i likovi. Tipično vrhunac zahtjeva od glavnog lika suočavanje s istinom ili donošenje važne odluke.

PAD RADNJE: pad radnje se događa kao rezultat odluke protagonista. Tijekom ove faze priče, svi povezani dijelove dosadašnje priče postepeno nestaju kao i napetost.

REZOLUCIJA: Priča se dovodi kraju. Najčešće se nakon toga izvlači zaključak i pouka priče.

Kako bi se čitatelju jasnije približila logika Freytagove piramide, priložit će se skraćeni ali ogledni primjer situacije iz Jacksonove epske trilogije Smaugova Pustoš u obliku inspirativne priče. Drugi će primjer također pokazati Freytagovu strukturu samo kroz realnu anegdotsku situaciju. U oba primjera vidljiv je isti logički slijed. To znači da se struktura nikada ne mijenja već samo ideja i njezin sadržaj.

PRIMJER INSPIRATIVNE PRIČE

PRIMJER REALNE PRIČE


IZVORI:

Written by

Kenan-Ivan Brinc

u

··················

Komentari

Komentiraj