Živimo u vremenima nesigurnosti i rizika. Globalizacija, nove tehnologije i veća transparentnost, pružili su mnogim direktorima osjećaj nelagode. Tržišno vodstvo je nesigurno. Prema istraživanju Harvarda, vjerojatnost da će tvrtka ostvariti značajan udio na tržištu i ostati profitabilna sljedeću godinu, smanjena je s 34% u 1959. na samo 7% u 2007. godini. Mnogima je gotovo nemoguće sa sigurnošću potvrditi u koju industriju ulagati i identificirati tko će im sve na tržištu biti konkurencija. Neizvjesnost danas predstavlja ogroman izazov za izradu jasne strategije pa se mnoge tvrtke počinju pitati;
- Kako primijeniti okvire koje se temelje na ljestvici ili položaju i kako kao tržišni lider dospjeti u sljedeću godinu?
- Kako mjeriti početak i kraj, kada je nejasno gdje industrija počinje a gdje završava ?
- Kada je okolina tako ne predvidiva, kako primijeniti tradicionalne metode i analize koje su središte strateškog planiranja ?
- Kako, kada smo preplavljeni morem informacija, naši menadžeri mogu odabrati prave metode i iskoristiti promjene ?
- Kada su promjene tako brze, kako mjesečno,jednogodišnje,petogodišnje planiranje može ostati relevantno ?
Zaključci ovih kompanija znatno mijenjaju pravac razvoja. Ako danas uspjeh ne proizlazi od konkurentnosti i položaja, razmjera ili proizvodnih sposobnosti ili isporuci ponude, od čega proizlazi? Menadžeri sve češće otkrivaju da uspjeh proizlazi od organizacijskih sposobnosti brze prilagodbe. Tvrtke danas umjesto učenja o tome kako biti dobar, moraju se usmjeriti na učenje kako biti dobar u novim stvarima. Samo oni koji brzo djeluju na signale promjene mogu uspjeti ostati relevantni. Uspješnost današnjice određuju tvrtke koje su sposobne učestalo i ekonomično eksperimentirati. I to ne samo s proizvodima i uslugama, već i s poslovnim modelima, procesima i strategijama. Kao posljedica toga, tvrtke su naučile kako otključati svoj najmoćniji resurs, ljude koji rade za njih. Ključno pitanje stoga glasi, kako im je to pošlo za rukom?
Kroz ostatak bloga, reći ćemo nešto o novoj vrsti inteligencije koja je neizbježna postavka za uspješnu budućnost a ujedno za njom vlada i velika globalna potražnja. O pojavi nove vrste inteligencije neumorno pišu ugledni izvori i ugledne institucije poput Harvarda i Oxforda.
(IQ) koji oduvijek privlači pažnju možemo ukratko opisati kao mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova i korištenja prethodnih znanja za snalaženje u okolini.
(EQ) s druge strane je u potpunosti zasjenio (IQ), a opisujemo ga kao mjerilo čovjekove razine emocionalne inteligencije. Ona se odnosi na sposobnost osobe da opaža, kontrolira, procjenjuje, izražava i razumije emocije. Istraživači poput Johna Mayera i Petera Saloveya kao i pisci poput Daniela Golemana, pomogli su rasvijetli važnost ove inteligencije, čineći je iznimno važnom temom na područjima poslovnog upravljanja. IQ i EQ se smatraju iznimno važnima za uspjeh u karijeri. Ali danas kada svjedočimo redefiniranju načina rada, masovnoj globalizaciji, pojavi nove ekonomije u kojoj nevidljivo vrijedi više od vidljivog, brisanju granice između ljudi i robota, žena i muškaraca, a tehnologija napreduje toliko brzo da ni ne shvaćamo kojom brzinom virtualni svijet i njena sestra digitalizacija prirodu guraju u neravnopravni položaj… Sve više dolazi do izražaja sposobnost adaptacije. (AQ-ADAPTIVNA INTELIGENCIJA)
(AQ) se definira kao sposobnost da se u određenim okolnostima, na određenom mjestu, u određenom vremenu odredi ono što je relevantno za specifičnu situaciju. Omogućuje da se zaboravi zastarjelo znanje, prevladaju novi izazovi i prilagode se promjenama u stvarnom vremenu. Osobe s visokim AQ su otvorene, aktivno rade na upravljanju svojih nesvjesnih predrasuda kako bi ostvarili specifične ciljeve i povećali mogućnosti. One nastoje aktivno sagledavati situaciju iz perspektive drugih. Nastoje razvijati nove vještine i kontinuirano ulagati u vlastito učenje kako bi se što bolje pripremili za neizvjesnu budućnost. Osobe s visokim AQ bolje su opremljeni zaposlenici te kao takvi podupiru poslovanje jer kako se mijenjaju, tako i rastu. Za ljudima s adaptivnim sposobnostima, kao što smo rekli, vlada velika globalna potražnja. Natalie Fratto na TEDx Talk-u rekla je sljedeće “IQ je minimum koji Vam je potreban da biste dobili posao, ali AQ je sposobnost uz koju ćete s vremenom biti uspješni” Profesorica vođenja i upravljanja na Harvard-u Amy Edmondson kaže da će ubrzo brzina promjene radnog mjesta učiniti AQ znatno vrjednijim od IQ-a. Također napominje da će svaka profesija zahtijevati prilagodljivost i fleksibilnost. Od bankarstva pa do umjetnosti. Recimo da se bavite financijskim računovodstvom. Vaš IQ vam pomaže da što uspješnije polažete određene ispite kako biste se kvalificirali i dobili posao. Vaš EQ vam pomaže kako biste se povezali i razvijali odnose s klijentima i kolegama. Kada se promjeni sustav i aspekti rada se na neki način automatiziraju potreban vam je EQ kako bi se prilagodili novonastaloj situaciji i sukladno tome uspješno obavljali vašu ulogu na novi način.
Kvocijent adaptabilnosti (AQ) se sve više traži na razini zapošljavanja. Prema IBM-ovoj studiji 5.670 rukovoditelja globalno je ocijenilo sposobnost prilagodljivosti prema promjenama kao najvažniju sposobnost današnjice. Kako se zahtjevi kupaca, tržišni trendovi i tehnološki napredak nastavljaju razvijati, organizacije moraju imati sposobnost prilagođavanja promjenama kako bi ostale konkurentne. Da bi to postigli potrebni su im čelnici i zaposlenici koji se lako mogu prilagoditi situacijama koje se brzo razvijaju. Zato je AQ ključan za uspjeh. Zapravo, AQ je tako važna kvaliteta da ga NASA čak uključuje kao jednu od pet ključnih karakteristika koje traže kod potencijalnih astronauta.
Inovacija menadžmenta 
Komentiraj